U decembru 2019. godine, Fondacija Mediacentar uz finansijsku podršku Programa za promociju tranzicije Vlade Republike Češke i Fonda otvoreno društvo BiH, održala je u Sarajevu izuzetno zanimljivu radionicu za roditelje i to na nikad aktuelniju temu koja je obuhvatala pitanje medija i djece predškolskog uzrasta.
Tom prilikom, Radiosarajevo sam rekla da je prva i najbitnija poruka radionice da roditelji moraju krenuti od sebe i znati čemu teže pri odgoju djeteta.
“Ukoliko žele da dijete razvija vokabular, pažnju, socijalne vještine onda provođenje pred ekranima ne doprinosi. Naravno određeni sadržaji mogu da doprinose ali u kratkom vremenu, preduga izloženost ne stimulira mozak na način na koji bi trebalo. Djeci treba stvarni kontakt, a ne virtuelni. Vrlo često se vjeruje da virtuelni kontakt doprinosi ubrzanom razvoju, ali istraživanja pokazuju da djeca vrlo često kasne sa govorom, imaju problema sa pažnjom, a kasnije se to negativno odražava i na mogućnost praćenja školskog sadržaja”, pojasnila nam je Gavrić-Hopić.
Dodala je da kad je riječ o materijalima i sadržajima kojim djeca trebaju biti izloženi odgovornost “leži” na roditeljima.
“Moramo se zapitati da li dijete izlažemo zato što je to nama lakše ili je to sadržaj zaista edukativnog karaktera. Odgovornost se vraća na roditelje, ali u najboljim uslovima izlaganje medijskim sadržajima ne treba da bude pred spavanje, da nije u komadu i da se priča sa djetetom o tome šta je gledao, šta je razumio. Da to bude neka zajednička aktivnost, jer pasivno izlaganje ne ide u prilog razvoju dijeteta”, naglasila je Gavrić-Hopić.
Prema njenim riječima, izloženost ovog karaktera kod djece utiče na osjećaj zadovoljstva, jer se to od strane djece doživljava kao neka vrsta ubrzanog zadovoljstva, dakle dijete dobije instant sreću koja u principu nije realna.
“Kad tu instant sreću uklonite naravno dijete kao i bilo koja druga osoba u tom trenutku ulazi u otpor i počinje da traži, plače i pravi probleme. Da bi roditelj u očima svoje djece ispao dobar on mu to vrati, ali to je pogrešno. Moramo se sjetiti da je ljutnja zdrava, da je dosada zdrava. Vi kad izdržite taj prvi dio ljutnje kod djeteta, kažete pa uredu je da ti je dosadno. Mi znamo da djeca iz dosade počnu da izmišljaju kreativne stvari, počnu da se igraju. Iz dosade izađe kreativnost, a odrasli moraju istrpiti taj prvi nalet ljutnje jer dijete želi instant zabavu. Svakako i roditeljima treba podrška, ali postoji milion opcija oko druženja, ali ako ništa drugo dijete ima pravo da mu bude dosadno. Davanje ekraniziranih sadržaja i aparata nije dobro. Danas sve više imamo djece koja imaju jako siromašan fond riječi, koji imaju jako velik problem sa pažnjom i generacije koje se ne znaju izboriti za sebe, prevazići problem jer žive u paralelnom svijetu”, poručila je Gavrić-Hopić.
Prim. Dr. Amra Junuzović–Kaljić, specijalista za dječje bolesti, ovom prilikom za portal Radiosarajevo.ba kazala je da želi roditeljima pružiti širu sliku po pitanju razvoja djeteta u prvih nekoliko godina života.
Izvorni tekst pročitajte na:
