Svi savjetnici, profesionnalci koji rade sa ljudima kao i sami psihoterapeuti, bez obzira na iskustvo, trebaju superviziju i podršku da na svoj rad gledaju sa jedne meta pozicije.

Proces supervizije je bitan kako bismo bili svjesni onih vrijednosti, uvjerenja, stavova i pristranosti koji nam mogu uticati na rad; a svjesnost o njima smanjuje opasnost od negativnog utjecaja na sebe i druge. Supervizija se može održavati na individualnom nivou ali i u okviru dogovorene grupe.

„… Profesionalna kompetencija se ne stiče jednom za sva vremena. Kompetentno stručno osoblje zahtijeva ne samo kontinuirano obrazovanje nego i spremnost za periodičnim supervizijom kad se suočite sa etičkim ili kliničkim dilemama “. (Corey, Corey i Callanan, 2007, str. 60).

Vjerujem da je dobar stručni nadzor neophodan za sve profesionalce za samorazvoj. Takođe vjerujem da naši klijenti imaju pravo očekivati da ćemo se neprekidno usavršavati na svim nivoima, ažurni i svjesni novih trendova.
Također je od vitalne važnosti da svi profesionalci koji rade u praksi razvijaju sposobnost „nadziranja“ sebe: neprestano promatrati, ocjenjivati i ocjenjivati svoj rad, objektivno i istinito.

„Mnogo je razloga da budemo proaktivni u dobijanju nadzora nad sobom. Prvo, nadzor je središnji oblik podrške, gdje se možemo fokusirati na vlastite poteškoće kao radnik, kao i tako da naš supervizor dijeli dio odgovornosti za naš rad. Drugo, supervizija je dio našeg kontinuiranog učenja i razvoja kao radnika, uključujući na kraju pomaže nam da naučimo kako biti i sami supervizori. Dobar supervizor može nam također pomoći da bolje iskoristimo vlastite resurse, upravljamo radnim opterećenjem i izazovemo svoje neprikladne načine suočavanja. Smatramo da je, ako pomažemo klijentima da promijene vlastiti život, bitno da i mi učinimo isto. Konačno, postoji istraživanje koje pokazuje da se dobra supervizija povezuje sa zadovoljstvom poslom ”. (Hawkins, & Shohet, 2000, str. 23)